UPRAVNI ODBOR

BANJA LUKA, 28. 06. 2006.

 

Otvoreno pismo,

Visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu

Gospodinu Kristijanu Svarc-Silingu

 

Postovani gospodine Visoki predstavnice,

Obracamo Vam se sa molbom da pomognete u rjesavanju problema isplate stare devizne stednje gradjana Bosne i Hercegovine.

Ovo Udruzenje zastupa interese vise desetina hiljada svojih clanova kao i svih gradjana Bosne i Hercegovine koji su svoj novac prije ratnih desavanja na ovim prostorima polozili na stednju u neku od banaka na prostoru Bosne i Hercegovine. Nas jedini cilj je da drzava ispostuje svoje obaveze prema nama i omoguci nam da raspolazemo svojom imovinom odnosno podignemo svoj novac sa stednje.

Mi samo trazimo pravnu drzavu po evropskim uzorima i socijalnu pravdu. Zapoceli smo da suzbijamo korupciju i samovolju organa vlasti te ocekujemo od visokog predstavnika medjunarodne zajednice punu podrsku za nase aktivnosti, buduci da su to i Vase aktivnosti.

Nasa molba upucena entitetskim i najvisim organima Bosne i Hercegovine i brojna pisma sa kojima smo se obracali da bismo se dogovorili o povratku nezakonito otete privatne imovine odnosno deviznih uloga koji su kod ovih banaka uplatitili nasi clanovi i potencijalni clanovi, a time i zahtjev nas oko 1.116.000 stedisa, je restituisanje novca, koji smo uplatitili kod drzavnih banaka.

Po obimu, najveci dio stednje bile su devize koje su kod ovih banaka uplatitli nasi clanovi i nasi potencijalni clanovi. Taj novac je bio novac zaradjen teskim radom u zemljama Zapadne Evrope, oporezovani novac koji smo mi prenijeli u nasu domovinu. Nijedna banka nije bila ovastena da dirne u ovaj deponovani novac, da ga pozajmljuje niti trosi. Ove devize su iscezle. Radi se o kolicini od otprilike milijardu i pol evra, ne ukljucujuci kamate za petnaest godina.

Kako nasi raniji tako i danasnji zakoni, prije svega nas Ustav, kreiran po dejtonskom ugovoru, garantovali su pravo na vlasnistvo, a time i zastitu ovog vlasnistva. Povreda ovog zakona je kaznjiva.

Mora doci do restituisanja pronevjerenog vlasnistva.

Mnogi nasi clanovi, zahtijvali su od banaka koje su vrsile pronevjeru da vlasnistvo (stednju) vrate ali bez uspjeha.

Stecena prava ne mogu provesti, nema sudskih izvrsilaca koji provode izvrsenje nad bankama. Banka cak izbacuje svoje povjerioce iz objekta, ako oni govore na osnovu tog prava. Ovo ponasanje banaka je krajnje protivpravno.

Stedise hoce ponovo da imaju svoj novac. Kao sto je odluceno da se svaki izbjeglica moze vratiti u svoj stan, tako i stedise hoce da ponovo dodju do svog novca. Od Vas ocekujemo samo da prisilite domace vlasti da primijene domace i medjunarodno pravo.

Pravni prigovori banaka da nemaju novca su vjerovatno tacni. Banke su ga pronevjerile. Upustanje Vlade u to da se bankama preuzmu dugovi i nakon 15 godina otplate sa 1% kamatom je avanturisticko. Vecinski dio stedista tada vise nece biti ziv.

Mi znamo da je npr. Republika Srpska po bruto socijalnom produktu po glavi stanovnistva najsiromasnija zemlja u Evropi, a znamo i da je ova Republika po resursima po glavi stanovnistva jedna od najbogatijih zemalja Evrope. Veliki dio resursa pripada bankama. One su sebi te resurse prenijele preko akcija ili ucesca kod korisnika kredita kao garanciju za kredite koje su dale od nasih stednih uloga. Mi stedise, na tom putu gradjanskopravnog temeljnog jemstva, imamo pravo na ove resurse i na samu imovinu banaka. Nasi clanovi su se veoma uznemirili. Zeljeli bismo da sprijecite eskalacije. Kao promovisani poznavalac jugoistocne-evropske istorije poznajete sigurno i nase mentalitete.

Molimo Vas da zaustavite daljnju pljacku imovine koja je upravo stecena nasom deviznom stednjom. Vec se frustrirajuce moze konstatovati da banke u svojim bilansima vise ne iskazuju svoje obaveze koje postoje prema nasim stedisama. U Vasoj Zemlji bi se ova cinjenica nazvala savrsenim privrednim kriminalom.

Mi stedise, necemo da nam se vrati ustedjeni novac da bi ga bez traga potrosili nego hocemo da jedan veliki dio toga reinvestiramo u nasoj sopstvenoj zemlji u sada neproizvodne industrijske pogone, da bi nasoj privredi pomogli da ponovo stane na noge.

Gospodine Visoki predstavnice, ako ste stvarno zabrinuti za buducnost naroda u BiH, molimo vas da iskoristiti Vasa ovlastenja koja su Vam povjerena od medjunarodne zajednice, da nametnete Zakon o reviziji porijekla i oduzimanja nezakonito stecene imovine od 1990. godine do danas. Takav jedan Prijedlog podnesen je 2003.godine od SDP BiH u Parlementarnoj Skupstini BiH, a nase stalno insistiranje, koji je od 14. jula 2004. godine bio blokiran od onih politickih stranaka koje su i najvecim dijelom za vrijeme i poslije ratnih desavanja ucestvovale u velikoj pljacki naroda, a sa ciljem zadrzavanja nezakonito stecene imovine.

Gospodine Visoki predstavnice, Vama je poznato da je nase Udruzenje dana 09.03.2004. odrzalo protesni miting upozorenja ispred ambasade Republike Slovenije, Vijeca ministara BiH i na kraju ispred zgrade OHR u Sarajevu. Tom prilikom uputili smo pismo tadasnjem Visokom predstavniku trazeci da primi nasu delegaciju kako bi ga upoznali o pljacki nase imovinei problemima na koje nailazimo da se ta imovina vrati. Medjutim, kancelarija Visokog presdstavnika do danas nije odgovorila na nasu molbu, zato ponovo molimo da primite delegaciju ovog Udruzenja.

Na kraju Vam skrecemo paznju na cinjenicu da je vecina stedisa iako ima ogromnu stednju u bankama ovom pljackom njihove imovine dovedena na rub egzistencije i postala socijalni problem kako i BiH, tako i u zemljama zapadne Evrope gdje je vecina njih zaradila svoj novac i jos uvijek tamo zivi. Takodjer napominjemo da se u pravilu radi o starijim ljudima koji su vec loseg zdravstvenog stanja a zbog pljacke njihove imovine niti imaju sredstava za zivot niti za lijecenje.

Nadamo se da Vi kao evropski covjek i humanista imate razumijevanja za probleme gradjana BiH, cija je imovina opljackana te da cete poduzeti sve sto je u vasoj moci kako bi ovaj problem bio rijesen na zadovoljavajuci nacin.

Zahvaljujemo na saradnji i razumijevanju!

S postovanjem!

Za Upravni odbor

Predsjednik

Svetozar Nisic

 

Dostavljeno:

Visokom prestavniku za BiH

Sredstvima informisanja

Savjetu Evrope