Štediše: Stara štednja - javni dug BiH

VINKOVCI - Problem štediša čiji su štedni ulozi nakon raspada SFRJ ostali "zarobljeni" u bankama BiH, napokon se pomaknuo s mrtve točke, a zahvaljujući maksimalnim naporima Udruge građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, doznajemo od predsjednika Svetozara Nišića iz Banje Luke, spriječen je pokušaj prijevare i pljačke štediša. Naime, građani, među kojima su i brojni slavonski štediše, sredinom prošle godine pozvani su na verifikaciju štednje deponirane do 31. prosinca 1991. godine u podružnicama banaka sa sjedištem u Brčko Distriktu radi utvrđivanja ukupne i pojedinačne svote unutarnjeg duga Distrikta. Štedišama je ponuđena isplata štednje u sljedećih 30-ak godina, i to uz samo jedan posto kamate godišnje, zbog čega je Udruga zatražila sudsku zaštitu. Ustavni sud BiH krajem prošle godine ukinuo je vrijedeće zakone koji reguliraju isplatu stare devizne štednje u Brčko Distriktu, Federaciji BiH i Republici Srpskoj jer je utvrđeno kako oni nisu u skladu s Ustavom BiH. Parlamentarnoj skupštini naloženo je da u roku od tri mjeseca donese novi zakon prema kojemu će štediše biti isplaćeni. Nakon odluke Ustavnog suda održana je skupština Udruge građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, na kojoj su doneseni zaključci koji su proslijeđeni Vijeću ministara BiH kako bi bili polazna osnova za donošenje novog, jedinstvenog zakona. U njima se, između ostalog, traži da bosanska država preko poslovnih banaka započne isplatu stare štednje Privredne banke Sarajevo i Jugobanke već u travnju ove godine, s tim da se cjelokupni štedni ulozi isplate najkasnije u roku od pet godina. Nadalje, svim štedišama treba biti pripisana zakonska kamata na štednju prema ugovoru s bankom kod koje je štednja položena, a zatraženo je da stara štednja bude proglašena javnim dugom BiH i bude isplaćena iz deviznih rezervi države. Također se zahtijeva zabrana daljnjeg rada na verifikaciji stare devizne štednje kao i trgovina njome, te revizija privatizacije svih banaka u BiH i poduzeća u koje je usmjeravan novac štediša.
- Verifikacija štednje nije ništa drugo nego pokušaj prijevare i pljačke nas štediša. Mislili su da će ljudi otpisati svoje štedne uloge, koje pri verifikaciji žele pretvoriti u konvertibilne marke, a svi vrlo dobo znamo da će ta valuta pri pripremi BiH za ulazak u EU devalvirati. Ponovit će se ista situacija kao i s jugoslavenskim dinarom i naša štednja više neće vrijediti ništa. Ako se ne usvoje naši zahtjevi, od kojih ne odstupamo, i ne vrate nam naš novac, kojim se banke služe već 15 godina, blokirat ćemo sve granice BiH - odlučan je Nišić, naglasivši da će svoja prava, ako bude potrebno, Udruga zatražiti i na Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strassbourgu.
Ovih će se dana, kako ističe, za zastupanje oštećenih štediša obratiti poznatom zagrebačkom odvjetniku Nobilu jer zbog korumpiranosti u bosanske odvjetnike i sudstvo nemaju povjerenja. Inače, slavonski štedište, od kojih je većina s područja istočnog dijela županjske Posavine, jer su prije Domovinskog rata bili vezani uz Brčko i potražuju više od milijun i pol njemačkih maraka, pozdravljaju aktivnosti spomenute udruge. Priključilo im se i stotinjak štediša iz Dubrovačko-neretvanske županije koji muče istu muku, ali njihov je problem znatno veći jer štedni ulozi tamošnjih pojedinaca premašuju iznose od milijun maraka. Hrvatski štediše traže da se u rješavanje problema isplate stare devizne štednje "zarobljene" u bosanskim bankama uključi i premijer Sanader, koji bi, smatraju, njihova potraživanja trebao "prebiti" s dugovanjima koja naša država ima prema BiH.

Autor: Marija LEŠIĆ