SVETOZAR NISIC Predsjednik Upravnog odbora

Udruzenja za povrat stare devizne stednje u BiH i dijaspori

Sarajevo, 15.02.2006.

Za one koji me ne znaju ja sam Svetozar Nisic, Predsjednik Upravnog odbora Udruzenja za povrat stare devizne stednje u BiH i dijaspori.

Koristim priliku da vas, u svoje ime i u ime stedisa, sve skupa pozdravim i da se zahvalim svima koji su dosli na javnu raspravu kao i one koji su doprinijeli da se ova rasprava odrzi. Nadam se da ste svi dosli na ovu raspravu s namjerom da date svoj doprinos u cilju rjesavanja problema isplate takozvane stare devizne stednje. Samo proglasavanje devizne stednje «starom» s jedne strane i preimenovanje banaka u koje smo ulagali u nove banke pokazalo je namjeru da se devizni stedni ulozi gradjana nikad ne vrate svojim vlasnicima.

Udruzenje koje predstavljam ima vise od dvadeset hiljada registrovanih clanova uz napomenu da u BiH i dijaspori imamo 27 podruznica ukljucujuci Njemacku, Svedsku, Francusku, Svajcarsku i Austriju, a djeluje na cijelom podrucju BiH i u dijaspori pa s pravom mogu reci da ce moje izlaganje i stav oko rjesavanja ovog problema biti stav stedisa cijele BiH i dijaspore.

Kao sto je siroj javnosti poznato mi nase stavove i aktivnosti o ovom problemu iznosimo javno, pa mozemo reci da su nase aktivnosti i dovele do odrzavanja ove javne rasprave.

Nase stavove oko nacina rjesavanja ovog problema javno smo objavili kroz zakljucke nase Skupstine i kao predlog amandmana na ponudjeni tekst Zakona koji smo uputili poslanicima u Parlamentarnoj skupstini BiH i Vijecu ministara. Koristim priliku da vam ih sada iznesem i obrazlozim razloge za takve stavove.

Vezano za predlozeni Zakon, kao prvo trazimo da isplata stare devizne stednje bude obaveza drzave Bosne i Hercegovine, a ne njenih entiteta. Drzava BiH je jedina medjunarodno priznata i kao takva jedina moze da ispunjava svoje medjunarodne obaveze, te bude garant ljudskih prava u koja spada i zastita privatne svojine. Drzava BiH je sporazumom o sukcesiji bivse SFRJ kao njen nasljednik izmedju ostalog preuzela i obavezu isplate takozvane stare devizne stednje.

Smatramo da pojam "verifikacija"  treba brisati kako iz naziva Zakona tako i cijelog teksta Zakona. Ovo radi toga sto pojam "verifikacija" predstavlja ogranicenja i ovisnost privatne svojine stedisa, a volju nekog nedefinisanog organa. Dosadasnja verifikacija je rezultirala samo zloupotrebama, manipulisanjem i nezadovoljstvom stedisa. Umjesto verifikacije smatramo da u tekstu zakona treba da stoji izdavanje potvrda o visni stednje i strukturi isplate stednih uloga.

Smatram da problem isplate takozvane stare devizne stednje treba rjesiti zakonom na sledeci nacin:

1.Izvrsiti deblokadu stednih deviznih uloga, a sa isplatom otpoceti  u roku od tri mjeseca sa obracunatim pripadajucim kamatama.

2.Isplata ne smije preci rok od pet godina, izuzev drugacijeg dogovora stedise sa bankom.

3.Na devizna sredstva treba obracunati kamate po ugovorenoj stopi do dana pocetka gotovinske isplate.

4.Sve poslove oko stare devizne stednje da obavljaju poslovne banke kod kojih je novac polozen na stednju ili Centralna banka BiH.

Ovakvi predlozi temelje se na sledecim cinjenicama:

-Obzirom da se ovaj problem ne resava vec 15 godina opravdan je zahtjev da se devizna stednja deblokira i sa isplatom zapocne odmah, a najkasnije u roku od tri mjeseca.

-Stara devizna stednja "zarobljena" je vec vise od 15 godina, dakle rok od 5 godina koji trazimo za isplatu stednje prakticki znaci da nam se stednja vraca za 20 godina sto svakako predstavlja izuzetno dug period.

-Na devizna sredstva treba obracunati kamate i to po ugovorenoj stopi do dana pocetka gotovinske isplate, a od tog dana po odluci drzave, odnosno kako se kamate obracunavaju danasnjim stedisama. Ovakav zahtjev temelji se pre svega na zahtijevu za pravnu sigurnost ulagaca kao i na stavu Ustavnog suda BiH da bi isplata bez kamata znacila fakticko umanjenje imovine ulagaca.

-Poslove oko isplate stare devizne stednje treba iskljucivo povjeriti poslovnim bankama kod kojih je stednja polozena ili Centralnoj banci BiH. Ovo iz razloga sto se bankarskim poslovima u koje spada i devizno poslovanje mogu iskljucivo baviti banke. Osim toga banke su jedine strucne i kvalifikovane da rade na poslovima stednje. Povjeravanje ovog posla kojekakvim agencijama samo bi stvorilo prostor za rast organiziranog kriminala a prakticki bi znacilo onemogucavanje stedisa da dodju do svoje stednje.

Ovakvi nasi stavovi imaju za cilj da stedise dodju do svoje stednje odnosno imovine. Stara devizna stednja je privatna imovina i niko pa ni drzava nema pravo da uskrati vlasnicima te stednje pravo da je koriste.

Stavovi imaju uporiste kako u Ustavu BiH tako i u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, a i u Odluci Ustavnog suda u kojoj su zauzeta pravna shvatanja po kojim treba da se resi problem isplate stare devizne stednje.

Stedise ocekuju da ce aktivnosti koje provode organi vlasti ukljucujuci i ovu javnu raspravu dovesti do zakonitog i zadovoljavajuceg rjesenja problema isplate stare devizne stednje. Nadamo se da ce zakon biti u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te da ce na taj nacin ovaj problem biti rijesen kroz institucije sistema drzave BiH.

Smatram da bi drugacije riesavanje ili stvaranje uslova da stedise ne dodju do svoje stednje znacilo pre svega zaustavljanje drzave BiH na putu u Evropu, a istovremeno stvaranje uslova za nove socijalne nemire u zemlji.

Nadam se da ovom skupu ne trebam posebno naglasavati da u Evropi nema mjesta drzavi koja krsi ljudska prava. Stara devizna stednja je privatna imovina stedisa i kao takva zasticena Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pa bi daljnje sprecavanje stedisa da dodju do svoje stednje znacilo direktno krsenje ljudskih prava tih gradjana. Posebno napominjem, deblokadom deviznih uloga polozenih u banke BiH da kraja 1991. godine povratili bi povjerenje buduce stednje, a posebno gradjana koji privremeno borave i rade po evropskim i drugim drzavama.

Nadam se da svi ovdje prisutni dijele moje misljenje i misljenje stedisa, gradjana BiH, da ovaj problem treba da bude rijesen u najkracem mogucem roku, te da ce svi dati svoj doprinos kako bi se problem rijesio sto prije.

Nisam govorio o nacinu osiguranja sredstava za isplatu stare devizne stednje jer smatram da je to obaveza izvrsnih organa vlasti BiH, ali zelim napomenuti da tvrdnje o nekakvom nedostaku sredstava za isplatu stare devizne stednje ne mogu biti nikakav argument za drugacije rjesavanje ovog problema od onog kako to traze stedise.

Takodje zelim istaci da su sve novonastale drzave na prostoru bivse SFRJ rijesile ovaj problem, te ne treba izmisljati toplu vodu, nego po uzoru na njih rijesiti taj problem. U praksi se kao najbolji pokazao nacin na koji je drzava Hrvatska rijesila ovaj problem, isplacena je sva stara devizna stednja sa 5% godisnjom kamatom u vremenu od 1995.g do 2005. g. Poslove oko isplate obavile su poslovne banke kojima je ostavljena mogucnost da isplatu izvrse i prije roka sto je u vecini i bio slucaj.

Posebno naglasavam da je drzava BiH iznevjerila svoje gradjane ne ukljucujuci se u rjesavanje problema stranih banaka tj. Ljubljanske banke d.d. Ljubljana koja gradjanima BiH duguje bez obracunatih kamata 185 miliona $. To isto vazi i za Invest banku Beograd koja stedisama BiH bez obracunatih kamata duguje 94.3 miliona $, a svoju imovinu i banke u BiH rasprodaje bez ucesca stedisa koji su u njih ulagali svoja devizna sredstva. Ovde se vidi da drzava BiH ni po cemu ne stiti interese i pravo svojih gradjana i uopste nas ne cudi indolentsko ponasanje drzavnih organa prema ovom problemu. Zahtijevamo od drzavnih organa BiH da po hitnom ili zurnom postupku krenu u rjesavanje pitanja ovih stranih banaka i zastite interese svojih gradjana.

Takodje zahtijevamo od drzavnih organa BiH da po hitnom postupku omoguce izdavanje duplikata stednih knjizica stedisama koji su u minulom vremenu ostali bez devizne knjizice na bilo koji nacin.

Zahvaljujem na paznji i nadam se da ce ova javna rasprava pomoci da dodjemo do prihvatljivog resenja problema isplate stare devizne stednje!